‘Prvi coworking za žene ojačat će žensko poduzetništvo’
Coworking koncept poslovanja doživljava uspon, a u Hrvatskoj se prvi put otvara takav prostor i za poduzetnice. Osim što će dijeliti konferencijske sobe, na raspolaganju će imati i igraonicu i tetu čuvalicu. Isto tako, subvencionirat će se projekti samohranih majki i majki djece s teškoćama u razvoju
Posljednjih godina koncept koji doživljava strelovit uspon u poslovnom svijetu zove se coworking. Otvara se sve više coworking prostora koji nude ‘’urede u najam’’, a zajedničke prostorije kao što su sobe za sastanke ili konferencijske dvorane usluge su koje uvelike smanjuju cijenu najma nekog poslovnog prostora. Iako u Hrvatskoj postoji desetak coworking prostora, u svibnju jedan od njih otvara nešto posve novo – prvi put u Hrvatskoj cijeli kat bit će rezerviran samo za žene i njihove male tvrtke, a na tom će se katu – koji će biti uređen kao soba za šminkanje – nalaziti i igraonica te će se moći ‘’unajmiti’’ teta čuvalica. Isto tako, subvencionirat će se samohrane majke i majke djece s teškoćama u razvoju i investirati u dobre poslovne ideje.
Ana Marija Kostanić, izvršna urednica i novinarka na portalu Netokracija, objasnila je koncept coworkinga i zašto je popularan, posebno među mladim poslovnim ljudima koji tek ulaze na tržište:
„Coworking u prijevodu s engleskog znači zajednički rad, a termin kako ga se danas uglavnom koristi odnosi se na uredske zgrade, odnosno prostore namijenjene zajedničkom radu. Tvrtke koje vode takve coworking prostore nude različite usluge najma, ali i druge poslovne usluge svojim korisnicima. Koriste ga najčešće freelanceri neke digitalne struke – dizajneri, developer i slično – ali i male tvrtke te start-upovi. U kontekstu toga što je specifičnost ovog tipa poslovanja i zašto tržišno funkcionira već niz godina, to je definitivno unikatan poslovni pristup iskorištavanja uredske nekretnine. Uz coworking model, uredski prostori počeli su se nuditi kao niz usluga, a ne jedan proizvod. To znači da danas ne morate biti vezani uz ured vlasnički ili dugoročnim najmom, niti da uopće morate imati ured, možete imati i samo registrirano sjedište – a ako stalno mijenjate lokacije – i opciju da nastavite raditi u miru, kao u vlastitom uredu, bez obzira na to gdje se nalazite.“
Ana Marija Kostanić pojasnila je tko ima najviše koristi, odnosno kakva je korist vlasnika a kakva korisnika. Vlasnici coworkinga, kaže Ana Marija Kostanić, vode biznis kao i svi drugi vlasnici neke tvrtke, njihov je posao naplaćivanje usluga dijeljenih uredskih prostora. Ovisno o modelu poslovanja i vrstama usluga koje nude, vlasnici coworking prostora dobivaju korist u obliku prihoda. Korisnici, pak, zbog dijeljenja resursa imaju manje troškove uredskog prostora te fleksibilnost najma na kraće i duže periode, ali i različite druge benefite, poput registracije sjedišta, organiziranog čišćenja, korištenja konferencijskih usluga i sličnog.
Kad je u pitanju koncept coworkinga u Hrvatskoj, Ana Marija Kostanić kaže da je izbor takvih prostora solidan. Najčešće se radi o poslovanjima koja nude zajedničke radne prostore manjim timovima i tvrtkama ili freelancerima iz IT industrije, ali ima i onih koji su se specijalizirali poput CookHuba. Kaže da je u Zagrebu najbolja situacija, ali unatoč pandemiji i drugdje se vidi pozitivan pomak. Ana Marija Kostanić smatra da situacija može biti puno bolja, posebno izvan Zagreba, ali iza toga prvenstveno leži problem centralizirane države u okviru drugih stvari, poput količine stručnih kadrova i poduzetničke aktivnosti koji su tamo dostupni.
Coworking pokret je nastao 2005. godine u San Franciscu, kada je nekolicina poznanika ostala bez posla i započela prijateljsko-poslovne susrete u kafićima, prvotno ih nazivajući „jelly sessionima“. Brzo su shvatili prednosti takvog rada sa socijalnog aspekta jer se smanjio osjećaj izoliranosti, no nalaženje s klijentima u kafiću nije ostavljalo profesionalan dojam. Iz nužne potrebe nekoliko nezavisnih profesionalca nastao je prvi coworking prostor, čiji je osnivač Brad Neuberg, softverski inženjer iz San Francisca. Hat Factory naziv je prvog službenog coworking prostora na svijetu, a datum njegova otvaranja, 9. kolovoza, slavi se kao međunarodni dan coworkinga. Termin coworking skovao je 1999. Bernard DeKoven, američki dizajner igara, autor i predavač, za opis suradničkog rada podržanog računalima i tadašnjom tehnologijom. Značenje kakvo ima danas, koje obuhvaća fizički prostor, dao mu je Brad Neuberg 2005. pri opisu prostora za rad kojim se zajednički koriste nezavisni i mobilni radnici zbog opuštene i društvene, a ujedno profesionalne i radne atmosfere.
‘Bilo bi bolje da igraonice ili tete čuvalice postoje u svim coworking prostorima, a ne da se to veže za ženske katove, no to je hvalevrijedno’, kaže Ana Marija Kostanić
Robert Bukvić godinama živi u Berlinu i osnivač je SquareOne coworkinga koji se u svibnju otvara u Zagrebu i dio je globalne Rent24 zajednice sa skoro 50 coworking i coliving lokacija na trima kontinentima. Bukvić pojašnjava zašto je odlučio otvoriti coworking prostor u Zagrebu:
„Zašto coworking? Oduvijek sam osjetio poslovnu prednost i, na kraju, poslovnu isplativost coworkinga. Sinergija kao i ostale prednosti coworking zajednice garantiraju dobru, dugu i uspješnu budućnost tog koncepta. U Berlinu je moja tvrtka bila pod istim krovom kao i tvrtke s kojima sam surađivao, pa čim sam krenuo u poduzetništvo osjetio sam prednost takvog koncepta i 2015. odlučio profesionalno ući u coworking biznis. Princip mi je od početka bio ulagati u nekretnine i ponuditi kompletan set usluga, a ne samo nuditi prostor, stol i stolice u najam. Naši korisnici odnosno članovi imaju zajedničke doručke, pića, evente, edukacije, a cilj nam je upoznavati ih i spajati s potencijalnim partnerima i suradnicima. Naravno da smo se svi morali suočiti i s izazovima zbog krize koju je donijela korona, ali vidimo rast trenda fleksibilnog rada i sigurni smo da ćemo od toga prosperirati, posebno u zemljama u kojima mjere protiv pandemije, primjerice cijepljenje, dobro funkcioniraju.“
Bukvić je objasnio i kako je dobio ideju za uređivanje cijelog kata za žene. Kako kaže, promatrajući svoje suradnice, kolegice, poslovne partnerice kao i svoju suprugu koja je poduzetnica, osjetio je i svjedočio snazi ženskog poduzetništva i zajedništva:
„U SquareOneu cijeli jedan kat namijenjen je isključivo ženama i koliko znam, prvi smo s takvim konceptom u Hrvatskoj. Htio bih ženama pružiti priliku da se neopterećeno povezuju, surađuju i profesionalno ostvaraju, bez brige oko mnogih ‘sitnica’ koje samostalno poduzetništvo nosi sa sobom. Popularni networking, interni eventi, mentorstvo kao i podrška općenito već su standardi u našim prostorima u svijetu. No mi uz poslovne izazove prepoznajemo i sve one druge izazove kojima žena na dnevnoj bazi mora ‘doskočiti’, sve planove i zadatke koje mora uklopiti u svoj raspored. Tako SquareOne coworking, osim najma ureda, ili coworking mjesta, nudi i igraonicu za djecu, tetu čuvalicu na zahtjev, teretanu, tuševe, powder room, mjesto za opuštanje i odmor, čajnu kuhinju s neograničenom količinom kave i čajeva, kafić s terasom, lounge restoran i još mnogo toga. Gledali smo da pokrijemo što više segmenata kako bi se naše članice, naravno i članovi, mogli nesmetano posvetiti svom radu i uspjehu svojih firmi. No odlučili smo investirati i subvencionirati žene poduzetnice, s posebnim naglaskom na samohrane majke, ili majke djece s teškoćama u razvoju. Njima je, vjerujem, poslovna podrška i pomoć dobrodošla kao dodatni vjetar u leđa. Shvaćamo da su njihove potrebe i izazovi drugačiji pa smo gledali kako im dodatno možemo olakšati i pomoći.“
Bukvić kaže da mu je ideja investirati u žene poduzetnice i njihove projekte. Bitno je znati prepoznati potencijal osobe koja stoji iza neke ideje ili projekta:
„U suradnji s partnerima kreirali smo dodatan program za subvencije samohranih majki i majki djece s teškoćama u razvoju, gdje im želimo ponuditi besplatno korištenje naših prostora i svih pogodnosti koje nudimo. Prijaviti se mogu sve zainteresirane žene, bez obzira na djelatnost kojom se bave. Potrebno je poslati opis posla kojim se bave ili projekta na kojem rade te ćemo u suradnji s partnerima odabrati žene za subvencije, odnosno investicije. Subvencionirat ćemo na godišnjoj razini osam žena kojima ćemo ustupiti radni prostor besplatno, kao i pristup svim našim internim uslugama i pogodnostima, a njih je mnogo.“
Coworking znači da ne morate biti vezani uz ured vlasnički ili dugoročnim najmom niti u njemu boraviti, možete imati samo registrirano sjedište i raditi bez obzira na to gdje se nalazite
Ana Marija Kostanić kaže da nije teško razumjeti zašto se Rent24 odlučio krenuti u ovom smjeru, prema ženskom poduzetništvu, s obzirom na jačanje inicijativa koje ga potiču zadnjih godina. Kako kaže, takve inicijative imaju svoje zašto – Finina analiza iz 2020. pokazuje kako je u Hrvatskoj tek 22 posto tvrtki u većinskom vlasništvu žena:
„Ipak, dalo bi se spekulirati o tome koliko je jedan kat rezerviran samo za žene u tom smislu jačanje, a koliko izoliranje. Žensko poduzetništvo bi se trebalo jačati unutar sustava, recimo to tako. Ovakvo odvajanje ne mora uopće biti produktivno u kontekstu potpore ženama koje želimo da uspijevaju u svijetu u kojem žive i muškarci, koji će na kraju, nadam se, biti njihovi kolege, zaposlenici, menadžeri… na obostranu podršku. Osim toga, smatram da bi svakako bolje rješenje bilo da prilagođene prostorije, poput igraonica za djecu i prostora za dadilje, vidimo u svim coworking prostorima, a ne da se oni vežu ‘specijalizirano’ za ženske potrebe, odnosno ženske katove u coworking prostoru. Ipak, hvalevrijedno je da netko potiče i gura tržište prema uključivanju socijalno osviještenih benefita za korisnike coworkinga kao što su mogućnosti subvencioniranja samohranih majki i majki djece s teškoćama u razvoju. Taj primjer mogu slijediti i mnogi drugi coworking prostori namijenjeni ne samo ženama, s benefitima koji uključuju i oba spola, odnosno roditelja.“
Kako coworking funkcionira u praksi opisao je Edo Plovanić, osnivač i glavni urednik portala muzika.hr, digitalni nomad koji te usluge koristi svugdje u svijetu. Kako kaže, prvi pravi coworking prostor koristio je u Berlinu prije pet, šest godina dok je tamo živio. Nakon toga slično je bilo i u New Yorku, gdje je promijenio tri-četiri takva prostora, uvijek tražeći bolje uvjete:
„Coworking mi je privlačan jer je sve vrlo fleksibilno, okuplja otvorene i internacionalne ljude koji su vrlo često start-up sanjari pa su iskustva s ljudima odlična. Tamo sam upoznao osnivače danas velikih kompanija. I dalje mi je to jedan od najboljih izbora za poslovno okruženje. Dobra strana coworkinga su prije svega ljudi koje upoznaješ jer se uglavnom bave sličnim poslovima – programeri, dizajneri, content kreatori ili novinari, community manageri, inženjeri i slično. Hajdemo ih nazvati laptop-ljudi. Minus mogu biti nepovoljne cijene ako si samo u prolazu. To zna malo ispuhati veselje. Coworking već dugo traje i neće nikamo otići, nastavlja rasti kao trend business lifestylea. A coliving je prateći trend koji se organizirano događa unatrag pet godina. Naročito za digitalne nomade, kad ostaješ negdje u nekom kraćem periodu. Ne znam još nikoga tko ga koristi, a ja ga nisam koristio pa nemam izravna iskustva, ali vjerujem u taj koncept.“
Spomenuti koncept colivinga u povojima je u Hrvatskoj, a Robert Bukvić planira poslovanje u tom smjeru. To je dijeljenje ne samo prostora za rad, već i prostora za život s ljudima sličnih aspiracija, svjetonazora i poslovnih ideja.
Ana Marija Kostanić pojasnila je što je to coliving i opisala ga kao studentski dom, gdje ćete naći i studente i freelancere, ljude različitih struka koji putuju i rade, ali primarno mlađe pojedince koji pokreću vlastiti posao – osnivače start-upova. Kazala je da coliving ne mora nužno značiti potpuni suživot s drugim ljudima u određenom prostoru na duži period:
„Za neke coliving može biti i stalni dom u pravom smislu riječi, ovisno o modelu poslovanja coliving prostora. No za osobe poput digitalnih nomada, coliving prostor je privremena rezidencija koja nudi sve benefite privatnog doma i gdje se osobe koje često putuju i rade na putu, mogu osjećati kao da su kod kuće. U svakom slučaju, više kao kod kuće nego u hostelu ili hotelu, s obzirom na nižu cijenu takvih prostora, ali i pristupačnost te ljude sličnog stila života koji u tim prostorima borave. Jer glavne prednosti colivinga su smanjeni troškovi, ali i osjećaj zajedništva i mogućnost networkinga. Prostorije, primjerice boravak, blagovaonica, teretana i radni prostor dijele se, dok spavaonice mogu biti i privatne. Ovakav postav posebno koristi osobama u tranzitu ili onima koji su se morali preseliti zbog posla, a ne žele se nužno odmah vezati za neki stambeni prostor.“
Robert Bukvić, osim coworking i coliving prostora, ima i drugih planova – u Hrvatskoj vidi velik prostor za investiranje u zanimljive lokacije i nekretnine, dajući im potom novu svrhu.
Članak preuzet s: